Slavo Striegl/Velikan iz tišine

Izložba održana u Galeriji starih i novih majstora Gradskog muzeja Varaždin
02.09. – 03.10.2010.

"(...)Savladavši tajne anatomije i fiziologije životinjskog svijeta u svim svojim radovima vezanim uz animalizam uočit ćemo da Strieglu nije bio cilj pokazati životinje anatomskom vjernošću, već da ga je isključivo zanimao pokret i "karakter" životinja koje je slikao. Portretirao je životinje izbjegavajući opisnost, a ipak ostavljajući glavne karakteristike tipa i jedinke, pokazujući ih uvijek u nekom novom prizoru, "hvatajući" njihove kretnje u raznim situacijama: igri, borbi, naporu, odmoru, na paši, dok se hrane, piju vodu, ili dok su samo mrtva tijela pripremljena za mesarske radnje. Na temu animalizma ostalo je sačuvano mnoštvo djela. Radovi su to koji, kao i ostali, prate Strieglov put od akademijskih crteža do eksperimenta u akvarelu i ulju (pod utjecajem kubizma), preko primjese simbolizma, ili čistog i zasićenog kolorita ekspresionizma, do reducirane Strieglove figuracije. Uvidom u sve te radove nametnule su se četiri različite tematske cjeline (životinje pojedinačno i u ambijentu, portreti životinja, simbolični i alegorijski prikazi, te dizajn i ilustracije). Većina ih je nastala u dahu, spontano, pokazujući veliku sposobnost zapažanja života prirode. I još više od toga – sposobnost Striegla da zapažanje prenese na svoje slike i crteže, dajući prizore životinjskog svijeta koji ga opravdano stavljaju u sam vrh hrvatske animalistike.(...)" (Zoran Burojević)

"(...)S. Striegl je u svom sisačkom atelieru stvorio tolike likovne vrednote koje ga rangiraju u prvi red hrvatskih modernih slikara. Strieglov crtež i akvarel su dvije originalne pojave skrajnje linearno i kolorno udarne snage, koje ulaze u antologiju najljepših hrvatskih crteža od Miroslava Kraljevića do danas, te u antologiju najblještavijih akvarela od Slave raškaj do naših dana.(...)U tu Strieglovu savsku kolornu mješavinu kao da ulazi sav posavski lapidarij, herbarij i bestijarij. Lapidarij: černozjom, kal, blato, mulj...Striegl na tim materijama nalazi svoju pikturalnu kolornu dijamanteriju, svoj dragocjeni originalni savski ton. Herbarij: žuta barska perunika, žabljak, kaljužnica, šaš, trska, makar i svojim trulim i gnjilim sjajem oživaljavaju paletu Strieglove Save da ne teče bljedilom gline, sa samrtnošću ilovače. U Strieglovom posavskom bestijariju crtačke i kolorne metamorfoze bile su posebno poglavlje. Posavac s tijelom bika, okom rodina mužjaka, brkom soma ili Posavka u potkoljenici čaplja, u boku kobila i u obrazu gljiva mliječara, puhara.(...)Osim što je portretist Save i Posavine – Striegl je i portretist Posavca i Posavke. On je uglavnom lađar, konjar, svinjar, tesar, mesar. Ona ponajviše kravarica, sirarica, peradarica, guščarica. Svijet težak, trom, mokar, ali svijet jak, uporan, prkosan.(...)" (Matko Peić)

"(...)Slavo Striegl je svoju (koliko sudbinsku toliko i namjernu) izolaciju pretvorio u poticaj za produbljenje bavljenja značajnom mu problematikom, a svoju antejsku vezanost za rodni grad prihvatio kao izazov nalaženja univerzalnih vrijednosti. Na tragu postimpresionističkih premisa kaptiranja trenutnih vizualnih dojmova, a u duhu slijeđenja ekspresionističke temperamentne gestualnosti, stvorio je već u svojim ranim kreativnim godinama prepoznatljiv individualni izraz. Striegl je našao načina da i u tradicionalnoj tehnici ulja na platnu utisne nezamjenjiv pečat. Bilo da je slikao zaobljenom, ondulatornom konturom, bilo da je stilizirao u geometrizirajućem, kubizirajućem ključu, uvijek je kromatskom homogenošću postizao pun učinak. No, možda je još osobnije rezultate ostvarivao u uljima na staklu, gdje je glatka površina podloge stimulirala brzu i neposrednu slikarsku akciju, a nanosi boje omogućavali su bolje stupnjevanje svjetlosnih razina, prostornih planova. Crtežima tušem i grafikama dokazao je sposobnost krajnje pročišćenog dijaloga crte i mrlje. Životni opus slikara Slave Striegla dragocjena je dionica hrvatskog slikarstva, dopuna vitalističkog, biofilnog smjera, cjelovito poglavlje prirodnog i elementarnog odnosa prema vizualnim fenomenima.(...)" (Tonko Maroević)

"(...)U samo prividno mirnim sisačkim rijekama, njihovim teškim ljetnim sparinama i vječnim zimskim maglama Slavo Striegl bezbroj puta slika iste motive. Bezbroj se puta zbiljski i u sjećanjima vraća sisačkom mostu, lučkoj dizalici i posavskoj korablji i uvijek u njima otkriva neki novi smisao, novu ljepotu. Jednostavno će reći, »to su voda i zemlja, uvijek isti, ali i uvijek drugačiji...uvijek se isprepliću, pretaču, zamjenjuju...«. Slavo Striegl obično luta posavskim dolinama bez olovke ili kista. Potpuno slobodan samo pod otvorenim horizontom dojmove hvata okom, a onda ih duboko negdje u sebi donosi do ateljea, papira, platna ili stakla. Bilježi tada samo ono važno i istinito. U njegovoj viziji jednostavnosti kao da blijede detalji, reduciraju se potezi. U dahu, u nekoliko linija ostaje čist crtež i precizan obris zapravo magistralnih slikarskih zapisa iz sisačkog kraja i života. Striegl predano hvata svu tu sjetnu atmosferu vode i magle. obrise trošnih čamaca i starinskih zgrada te čudesne im odraze.(...) (Lada Bošnjak Velagić)

"(...)Savladavši tajne anatomije i fiziologije životinjskog svijeta u svim svojim radovima vezanim uz animalizam uočit ćemo da Strieglu nije bio cilj pokazati životinje anatomskom vjernošću, već da ga je isključivo zanimao pokret i "karakter" životinja koje je slikao. Portretirao je životinje izbjegavajući opisnost, a ipak ostavljajući glavne karakteristike tipa i jedinke, pokazujući ih uvijek u nekom novom prizoru, "hvatajući" njihove kretnje u raznim situacijama: igri, borbi, naporu, odmoru, na paši, dok se hrane, piju vodu, ili dok su samo mrtva tijela pripremljena za mesarske radnje. Na temu animalizma ostalo je sačuvano mnoštvo djela. Radovi su to koji, kao i ostali, prate Strieglov put od akademijskih crteža do eksperimenta u akvarelu i ulju (pod utjecajem kubizma), preko primjese simbolizma, ili čistog i zasićenog kolorita ekspresionizma, do reducirane Strieglove figuracije. Uvidom u sve te radove nametnule su se četiri različite tematske cjeline (životinje pojedinačno i u ambijentu, portreti životinja, simbolični i alegorijski prikazi, te dizajn i ilustracije). Većina ih je nastala u dahu, spontano, pokazujući veliku sposobnost zapažanja života prirode. I još više od toga – sposobnost Striegla da zapažanje prenese na svoje slike i crteže, dajući prizore životinjskog svijeta koji ga opravdano stavljaju u sam vrh hrvatske animalistike.(...)" (Zoran Burojević)

"(...)U postupku stvaranja kolaža Slavo Striegl razlaže figure i dekomponira prostor oslobađajući dijelove pojavnosti za građu novih oblika. Kombinira figuralne aluzije s čisto apstraktnim partijama, te postiže učinak dinamičkih skladbi prožetih poetskim slutnjama. Likovima ljudi ili životinja briše pojedinosti te redukcijom hvata svojstven pokret.(...)Početno kolažira ne samo lijepeći različite izreske na slikarsku površinu, nego i stavljajući u suodnose izreske različitih sadržaja. Služi se fotografijom, tiskom i običnim papirom. Tako fragmenti medijskih svaštarija u svojoj odmjerenoj složenosti postaju jedinstven izraz životnog suzvučja. Kasnije teži suodnosima čistih ploha.(...)Kolaži tog slikara sisačkog krajolika i općenito lokalnog nadahnuća, odaju poznavanje hrvatskog i svjetskog likovnog moderniteta, primjerice kubističke konstrukcije, egzatovskog geometrizma, ili pak Picassove ekspresivne slobode, Légerovog ustrojstva oblika, te Matisseove elegantne stilizacije.(...)" (Guido Quien)