Slavo Striegl/Izbor iz ciklusa 'Cvjetovi rata'

15.09. – 28.09.2008.

Profesor Slavo Striegl od prvog je dana agresije na Hrvatsku osjetio potrebu da svakodnevne situacije i događaje Domovinskog rata, prenese u bilješku, skicu. Iz njih su nastala vrijedna djela koja će nas uvijek podsjećati na krvave ratne dane, na tešku stvarnost koja je kao i u svakom ratu - patnja. Cjelokupan ciklus ovih likovnih ostvarenja ujedno je i slijed ratnih događaja od razaranja i granatiranja naselja, ubijanja, mučenja, napuštanja domova, do hrabrog suprotstavljanja rušilačkoj sili. Svoje dojmove Striegl bilježi i skicira u podrumu svoga stana za vrijeme žestokih topničkih napada na grad ili pak kasnije slušajući o svakodnevnim ratnim strahotama koje se događaju diljem Hrvatske. Rat i ratna stradanja u profesora Striegla prerastaju u dva velika ciklusa. Povijesni ciklus vezan uz 400-godišnjicu velikog boja kršćanske vojske s Turcima kod Siska (izložba u Muzeju Sisak 1993., i ciklus vezan uz Domovinski rat - CVJETOVI RATA, 1994.).

Želeći na papir prenijeti vjekovno stradanje hrvatskog naroda od skica i zabilješki prelazi na studije i monotipije, a nakon toga i na gotove ideje koje pretače u likovna djela. Ni ovaj put nije stvarne događaje (na primjer stradanje Vukovara, masakr nad civilima u Kozibrodu i dr.) želio pokazati ilustrativno. Već prošavši jedan rat (Striegl je naime prošao 'Križni put'), u ovoj agresiji on nije zatečeni promatrač, te želi izbjeći opisnost, stvoriti nešto čvrsto. Oslanja se na dokumentarno zbog što sugestivnijeg unutrašnjeg izražavanja strahota i tragedije rata. Figurativne pojave na kraju, uz strogo sužavanje, svedene su na stilizaciju kako bi se postigao izraz koji kod promatrača pobuđuje osjećaj strahote. Krajnji ishod su simbolički prikazi.

Nasilje agresora, koji ne preže pred ničim, i uništava sve pred sobom, prikazao je likom bika. Ubijanje djece snajperskim hicima nacrtano je u obliku bijele mrtve ptice. To je nevinost koja je doživjela smrt, agresiju, uništenje. Razrušeni i spaljeni domovi, uništena sela i gradovi u Strieglovom djelu ostali su zabilježeni kao srušena strgana vrata. Sve dobro, stradalo od nasilnika svelo se na prikaz iznakažene, ranjene konjske glave u grču.

Umjetnikov rukopis i kolorit osnovni su pokretač u ostvarenju cjelokupne zamisli. Elementi linije i poteza podređeni su svakom djelu zasebno. Rastrgan isprekidan potez, mnoštvo linija i ekspresivnost u izrazu Striegl koristi u radovima koji pokazuju razaranje, ubijanje, strah, košmar, grč. Zatamnjene površine, s crtežom svedenim na osnovne obrisne linije, dijagonale i plohe nalazimo u prikazima smrti, patnje, boli, uništene zemlje. U koloritu služi se zagasitim tonovima. Iznimka je crvena boja - simbol krvi i krvarenja.

Postoji velik broj fotografija nastalih u ratu. One svjedoče o hrabrosti fotografa koji su u vrtlogu rata bilježili svu istinu o stradanjima, bespomoćnosti i smrti. One pokazuju užasne slike koje izmamljuju suspregnute uzdahe, one su čvrst dokaz određenih situacija i njihovih posljedica. Umjetničko djelo, naprotiv, želi prenijeti nešto drugo. Ono želi iskazati bit, ideju. Slavo Striegl promatrače želi potaknuti na razmišljanje, podsjetiti ih ne samo na pojedinačne događaje, već na tragediju u cjelini. Njegova djela tako postaju simbolom stradanja hrvatskog naroda u ovom ratu. Sjetimo se Picassove 'GUERNICE' koja nastaje u vrijeme Španjolskog građanskog rata.

Zoran Burojević, iz predgovora kataloga izložbe u Muzeju Sisak, 1994.

Link: http://arhiva.petrinjskiradio.hr/content/view/4289/94/